Nuklearni regulatori iz 38 zemalja upozoravaju na sve veći rizik od nesreća u Ukrajini
Regulatori za nuklearnu sigurnost iz 38 zemalja upozorili su 17. novembra 2026. da su ruski napadi na energetsku infrastrukturu povećali rizik od nuklearne nesreće u Ukrajini tokom trenutne zime. Koalicija regulatornih tela izrazila je hitnu zabrinutost da napadi na elektrane, dalekovode i trafostanice ugrožavaju nuklearnu bezbednost. Nedostatak stabilne električne energije iz nacionalne mreže otežava ukrajinskim nuklearnim elektranama da hlade nuklearne materijale i sprečavaju topljenje jezgra.
Međunarodna regulatorna koalicija se tiče
Koalicija od 38 zemalja uključuje sve države članice Evropska unija, Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Kanadu i Japan. Ovu grupu čine Asocijacije šefova Evropskih organa za radiološku zaštitu (HERCA), Zapadnoevropskog udruženja nuklearnih regulatora (WENRA) i Udruženja šefova organa za bezbednost radijacije u nordijskim zemljama (NORA).
Per Strand, šef HERCA-e i NORA-e, izjavio je da su ruski napadi u posljednje vrijeme postali opasniji zbog upotrebe bespilotnih letjelica sa većim eksplozivnim teretom. Per Strand je napomenuo da ovi povećani tereti čine rizik od nuklearne nesreće najvećim tokom ove zimske sezone.
Rizici po nuklearnu infrastrukturu
Stabilnost nacionalne elektroenergetske mreže ključna je za siguran rad nuklearnih objekata. Trenutno su tri od četiri nuklearne elektrane u Ukrajini operativne. Ova tri reaktora obezbjeđuju oko 80% zimskih potreba za električnom energijom za zemlju. Potencijalni najgori scenario uključuje nestanak električne energije na nacionalnom nivou koji bi mogao da utiče na devet trenutno upravljanih ukrajinskih reaktora istovremeno.
Nuklearna elektrana Zaporožje, koja je najveća u Evropi, ostaje pod ruskom okupacijom. Ovaj objekat trenutno ne proizvodi električnu energiju. Međutim, tekuća nestabilnost energetske mreže predstavlja sistemsku prijetnju preostalim operativnim lokacijama.
Potencijal za veliko radioaktivno oslobađanje
Nemogućnost održavanja hlaðenja za nuklearne materijale zbog nestabilnosti energije mogla bi dovesti do kolapsa jezgra. Takav događaj bi mogao rezultirati velikim radioaktivnim ispuštanjima. Takva katastrofa bila bi slična kao katastrofa u Černobilju 1986. godine, koja je proširila radioaktivni materijal širom Ukrajine, Belorusije, Rusije i delova severne i centralne Evrope.
Primarna briga regulatora je da uništavanje energetske infrastrukture sprečava kontinuirano hlađenje potrebno za stabilizaciju nuklearnog goriva. Bez pouzdane električne energije iz nacionalne mreže, sigurnosne margine za operativne reaktore nastavljaju da opadaju.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0